Uklanjanje madeža – kada je medicinska nužnost, a kada estetska odluka?

Uklanjanje madeža česta je medicinska procedura koja se obavlja iz različitih razloga. Oni mogu biti medicinski nužni ili estetski. Nužnost njihovog otklanjanja proizlazi iz činjenice da mogu biti zloćudne tvorevine nalik na madež. Estetski razlozi su opravdani u otklanjanju madeža.

Kada je uklanjanje madeža estetska odluka?

Uklanjanje madeža estetska je odluka u slučajevima kada madež dokazano nije maligan i ne uzrokuje smetnje (poput iritacije ili ograničavanja pokreta). Estetski utjecaj madeža može biti pozitivan i negativan.

Što znači da je tkivo zloćudno?

Termini “zloćudno” ili “dobroćudno” u medicini odnose se prvenstveno na tumore, tj. naraslo tkivo koje se inače ne nalazi na nekom mjestu. Ako je tvorba zloćudna, to znači da može rasti i širiti se čak i na udaljena mjesta, odnosno stvarati metastaze.

Samo zato što je tvorba dobroćudna, ne znači da je ona i dobra, odnosno bezopasna. Dobroćudni tumori ne daju metastaze, ali mogu rasti na mjestu gdje su i nastali.

Može li madež biti zloćudan?

Madež je dobroćudna nakupina melanocita (stanica koje daju koži njenu boju). Može postati zloćudna (npr. zbog izlaganja madeža UV zrakama). Zloćudna nakupina melanocita zove se melanom.

Kako postaviti sumnju da je madež melanom?

Melanom je pojava koja je izazovna u dijagnostičkom i terapijskom smislu. Uspješan pronalazak melanoma uključuje samopregled i/ili dermatoskopski pregled liječnika specijalista dermatologa.

Sumnju možemo sami postaviti ako promjena na koži, za koju se očekuje da je madež, promijeni oblik, boju ili uzdignuće. Promjene u izgledu koje predstavljaju sumnju da je riječ o melanomu, mogu se svrstati u ABCDE kriterije:

• A – asimetrija
• B – (engl. Border) rub
• C – (engl. color) boja
• D – (engl. diameter) promjer
• E – (engl. evolving) promjene

Osim vidljivih znakova, postoje drugi simptomi koji upućuju na moguću pojavu melanoma. Osjećaji svrbeža, boli, peckanja ili zatezanja na mjestu madeža subjektivni su znakovi koji mogu izazvati sumnju.

Estetski razlozi

Madeži mogu utjecati na izgled, pogotovo ako se nalaze na vidljivijem mjestu. Utjecaj na izgled se u medicinskoj literaturi često izjednačuje s negativnim, no kod madeža to nije uvijek tako.

Ljepota i madeži

U povijesti, smatralo se da je božica ljepote u grčkoj mitologiji, Afrodita, imala madež, odnosno “nesavršenost” na njezinom licu, koja je naglašavala njezinu ljepotu. Kod nekih poznatih osoba, madež je karakterističan za njihov izgled, poput Marylin Monroe. Danas, mnogi se odlučuju naglasiti svoje madeže olovkom za obrve ili drugim proizvodima.

Kada madež smeta?

Madeži mogu predstavljati prepreku zadovoljstvu vlastitim izgledom i samopouzdanjem. To je najčešće ako je sam madež nepoželjnog oblika ili ako je na nepoželjnom mjestu. Madež može biti nepoželjan svojom veličinom ili oblikom. Pojavi li se na nezgodnom mjestu, može smetati u nanošenju proizvoda za njegu i/ili izgled kože, ili privlačiti pažnju.

Smije li se madež ukloniti iz estetskih razloga?

Madež se može i smije ukloniti iz estetskih razloga. Važno je konzultirati se s liječnikom prije otklanjanja madeža, zato što se tvorba mora dokumentirati i potvrditi da ne postoji rizik od zloćudnosti.

Kako izgleda uklanjanje madeža?

Uklanjanje madeža izvodi se u lokalnoj anesteziji. Liječnik tvorbu izrezuje u obliku lista s rubom širim od madeža. Nastali komadić tkiva zatim se šalje na patohistološku analizu kako bi se potvrdila priroda (zloćudnost ili dobroćudnost) tvorbe.

Hoće li uklanjanje madeža ostaviti ožiljak?

Ožiljak je izmijenjeno tkivo kože, na mjestu prekida njenog kontinuiteta, tj. reza. Svako uklanjanje madeža ostavlja određeni trag. Vidljivost ovisi o tehnici odstranjivanja, lokaciji, genetici i njezi rane.

Područja tijela gdje koža nije napeta, kao i mjesta gdje je bolja prokrvljenost, zacjeljuju ožiljcima koji su više diskretni. Određene regije, npr. koža iznad prsne kosti, pogoduju nastanku hipertrofičnih (uvećanih) ožiljaka ili keloida.

Na neke čimbenike, poput genetske predispozicije, ne može se utjecati. Genetika i tip kože utječu na način cijeljenja rane i nastajanje ožiljka.

Je li moj tip kože sklon ožiljcima?

Neki ljudi imaju prirođenu sklonost lakšem stvaranju većih ili lakše vidljivih ožiljaka. Keloidi su ožiljci koji nisu samo uzdignuti i izraženiji, već se šire i izvan granica prvobitne rane. Sklonost keloidima je nasljedna, što znači da ako netko u obitelji ima sklonost formiranju keloida, veća je mogućnost da će i pojedinac razviti keloid.

Fitzpatrickova ljestvica može se koristiti kako bi se koža klasificirala po količini pigmenta i reakciji na sunce. Pigmentacija utječe na boju ožiljka i način ožiljkavanja.

• Fototip 1 – jako svijetla, uvijek izgori i nikad ne pocrni
• Fototip 2 – svijetla, lako izgori i povremeno potamni
• Fototip 3 – svijetla, blago izgori i lako potamni
• Fototip 4 – maslinasta, rijetko izgori i lako potamni
• Fototip 5 – smeđa, rijetko izgori i lagano tamni
• Fototip 6 – tamnosmeđa ili crna, nikada ne izgori i vrlo lako tamni

Ožiljak kod pojedinaca sa svijetlom kožom (tipovi 1, 2 i 3) bude svjetliji, ali nakon što je prošao određene faze. U prvih je nekoliko mjeseci izrazito ružičast ili crven, to je posljedica veće prokrvljenosti područja u kojem tkivo cijeli. Ožiljak s vremenom gubi pigment i postaje bljeđi od ostatka kože, te preostaje tanka bijela linija.

Tamnija koža je sklonija keloidima. Osim toga, ožiljak može biti tamniji i time se više isticati.

Osim po količini pigmenta, koža se razlikuje po svojim osobinama. Suha i tanka koža sporije zacjeljuje i sklonija je pucanju, što može proširiti rez i ožiljak. Masna koža često ima jači upalni odgovor, što može produljiti fazu crvenila, ali je elastičnija, stoga ožiljak naposljetku može biti manje vidljiv.

Važnost postoperativne njege ožiljka

Vidljivost ožiljka može se smanjiti njegom nakon zahvata. To uključuje izbjegavanje sunca, primjenu odgovarajućih preparata i masaža.

Sunce obasjava kožu UV zrakama, koje mogu potamniti ožiljak i učiniti ga vidljivijim. Možemo izbjeći ovaj učinak pokrivanjem ožiljka ili primjenom kreme za kožu s visokim zaštitnim faktorom SPF.

Silikonski gelovi ili flasteri djeluju umirujuće na kožu, pružaju adekvatnu hidrataciju i omekšavaju ožiljak. Primjenjuju se nakon potpunog zatvaranja rane i skidanja konaca.

Nježna masaža ožiljka djeluje na vlakna koja ga sačinjavaju, omekšavajući ih. Važno je konzultirati se s liječnikom kako se rana ne bi oštetila.

Može li se madež ukloniti laserom?

Laser (akronim za engl. Light amplification by Stimulated Emission of Radiation) uski je snop svjetlosti visoke energije koji djeluje na površinu kože. Koristiti za trajno uklanjanje dlačica i u laserskim tretmanima lica, za otklanjanje akni, njihovih ožiljaka i za pomlađivanje lica.

Prednosti laserskog uklanjanja kožnih tvorbi su manje ožiljkavanja i nekorištenje šavova, tako da nije potreban dodatan termin za njihovo skidanje.

Nedostatci ovakvog pristupa uklanjanju madeža je njegov povratak, ako je korijen madeža dublje nego što se mislilo. Na mjestu otklanjanja može doći do promjene boje, u vidu svjetlije ili tamnije mrlje.

Važni nedostatak uklanjanja madeža laserom je nemogućnost analize. Koristi se isključivo za dokazano dobroćudne kožne promjene, zato što laser uništava tkivo i onemogućuje njihovu mikroskopsku analizu. Madeži s najmanjom sumnjom na malignitet ne smiju se odstranjivati laserom.

Zaključak

Uklanjanje madeža medicinski je zahvat u kojem se izrezuje tvorba na koži. Medicinska je nužnost kada postoji sumnja na zloćudnost kožne promjene, ali se madež može otkloniti i iz estetskih razloga.

Madeži mogu imati pozitivan i negativan utjecaj na nečiji izgled. Važno je konzultirati se s liječnikom kako bi se utvrdila dobroćudnost ili zloćudnost promjene, prije njenog uklanjanja. Sama procedura je jednostavna, a od velike je važnosti njega nakon zahvata kako bi se osiguralo pravilno cijeljenje i minimalno ožiljkavanje.

 

Autor: Helena Francetić, dr. med.