Muškarci i madeži – zašto su statistički u većem riziku i što napraviti?

Većina ljudi madeže doživljava kao potpuno normalnu pojavu na koži, što u najvećem broju slučajeva zaista i jesu.

Ipak, određene promjene na madežima i koži mogu biti prvi znak ozbiljnijih stanja poput melanoma ili drugih oblika raka kože, uključujući bazocelularni i planocelularni karcinom.

Ono što zabrinjava jest činjenica da muškarci statistički češće razvijaju agresivnije oblike raka kože. Razlozi za ovo nisu samo biološki, već i činjenica da muškarci rjeđe odlaze na preventivne preglede kože i češće zanemaruju promjene na madežima, osobito na teže dostupnim mjestima kao što su leđa, vlasište i vrat.

Upravo zato redoviti pregledi madeža i kože imaju važnu ulogu u ranom otkrivanju promjena, kada je i njihovo liječenje najuspješnije.

Zašto su muškarci češće u riziku od raka kože?

Kada govorimo o raku kože, muškarci imaju veći rizik ne samo za melanom, već i za najčešće nemelanomske karcinome kože, bazocelularni (BCC) i planocelularni karcinom (SCC). Istraživanja pokazuju da muškarci češće razvijaju invazivnije oblike bolesti te imaju višu smrtnost od melanoma u usporedbi sa ženama.

Razloga za to je više, a dio njih povezan je sa životnim navikama i načinom ponašanja prema vlastitom zdravlju.

Muškarci statistički:

• Rjeđe odlaze na preventivne dermatološke preglede,
• Kasnije primjete promjene na koži,
• Skloniji su ignoriranju simptoma,
• Više vreme provode na suncu bez adekvatne zaštite.

Posebno važnu ulogu u nastanku svih oblika raka kože ima UV zračenje. Dugotrajno i ponavljano izlaganje suncu jedan je od glavnih čimbenika rizika za razvoj melanoma, ali i bazocelularnog i planocelularnog karcinoma. Rizik dodatno raste kod osoba koje rade na otvorenom, bave se sportovima na otvorenom ili su tijekom života često imale opekline od sunca.

Kod muškaraca se melanom često pojavljuje na leđima, prsima, vratu i vlasištu, područjima koja je teže samostalno pregledati. Tako potencijalno maligne promjene ponekad ostanu neprimijećene mjesecima. S druge strane, bazocelularni i planocelularni karcinomi najčešće se razvijaju na kronično izloženim dijelovima kože poput lica, uški, nosa i vlasišta.

Koji muškarci imaju dodatno povećan rizik?

Iako rak kože može nastati kod bilo koga, određeni čimbenici značajno povećavaju rizik za razvoj melanoma, ali i bazocelularnog te planocelularnog karcinoma kože.

Veći oprez preporučuje se muškarcima koji:

• imaju svijetlu put, svijetle oči ili crvenu/plavu kosu,
• lako izgore na suncu i teže tamne,
• imaju velik broj madeža,
• imaju atipične (nepravilne) madeže,
• imaju osobnu ili obiteljsku anamnezu melanoma,
• su tijekom života često imali opekline od sunca, osobito u djetinjstvu,
• puno vremena provode na otvorenom zbog posla ili sporta,
• koriste ili su koristili solarij,
• imaju oslabljen imunitet,
• su stariji od 50 godina.

Kod nemelanomskih karcinoma kože važan faktor rizika je dugogodišnje, kumulativno izlaganje UV zračenju. Zato se melanomi i nemelanomski tumori kože često pojavljuju kod osoba koje su desetljećima bile izložene suncu bez adekvatne zaštite, primjerice kod rada na otvorenom, vožnje, ribolova, bicikliranja ili sportskih aktivnosti.

Kako prepoznati madež koji treba pregled dermatologa?

Većina madeža je potpuno bezopasna, ali određene promjene mogu biti znak da kožu treba pregledati dermatolog. Problem je što melanom u ranoj fazi često ne boli i ne stvara izražene simptome, zbog čega ga ljudi lako zanemare.

Jedno od najpoznatijih pravila za prepoznavanje sumnjivih promjena je takozvano ABCDE pravilo. Ono pomaže obratiti pozornost na karakteristike koje mogu upućivati na melanom.

A – Asimetrija
Ako madež nije simetričan, odnosno jedna polovica izgleda drugačije od druge, potrebno ga je pregledati. Benigni madeži najčešće imaju pravilan i ujednačen oblik.

B – Rubovi (Borders)
Nepravilni, nazubljeni, mutni ili “razliveni” rubovi mogu biti znak upozorenja.

C – Boja (Color)
Madež koji ima više nijansi smeđe, crne, crvene, sive ili plave boje zahtijeva dodatnu pažnju. Važna je i svaka nova promjena boje postojećeg madeža.

D – Promjer (Diameter)
Madeži veći od otprilike 6 mm češće zahtijevaju pregled, iako melanom može biti i manji.

E – Evolucija (Evolution)
Možda i najvažniji znak upozorenja je svaka promjena madeža kroz vrijeme. Rast, promjena oblika ili boje, izdizanje, krvarenje ili pojava simptoma razlog su za javiti se dermatologu na pregled.

Osim ABCDE pravila, postoje i druge promjene na koje treba obratiti pozornost:

• madež koji svrbi, peče ili boli,
• promjena koja krvari bez ozljede,
• ranica koja ne zacjeljuje,
• krastica koja se stalno vraća,
• nova promjena na koži koja izgleda drugačije od ostalih.

Dermatolozi često koriste i takozvani princip “ružnog pačeta” ili “ugly duckling sign”. To znači da posebnu pažnju treba obratiti na madež koji izgleda drugačije od svih ostalih madeža na tijelu, primjerice tamniji je, brže raste ili ima neobičan oblik.

Važno je naglasiti da nisu sumnjive samo tamne ili pigmentirane promjene na koži. Nemelanomski karcinomi kože, poput bazocelularnog (BCC) i planocelularnog karcinoma (SCC), često izgledaju puno bezazlenije, zbog čega ih ljudi lako zamijene za običnu ranicu, prištić ili iritaciju kože.

Bazocelularni karcinom najčešći je oblik raka kože i obično raste sporo. Promjena na koži može izgledati poput:

• sitnog sjajnog čvorića ili “biseraste” izrasline,
• ranice koja povremeno krvari pa ponovno zacijeli,
• crvenkaste mrlje koja se peruta,
• promjene nalik prištiću koji ne prolazi tjednima ili mjesecima.

Iako BCC rijetko metastazira, važno ga je liječiti na vrijeme jer s vremenom može lokalno zahvatiti dublje strukture kože i okolnog tkiva.

Planocelularni karcinom može se pojaviti u obliku:

• hrapave ili ljuskave crvene promjene,
• zadebljane kože ili tvrde kvržice,
• ranice koja ne zacjeljuje,
• područja koje stalno stvara krastu ili se ljušti.

Za razliku od bazocelularnog karcinoma, planocelularni karcinom ima veći potencijal širenja ako se ne otkrije i ne liječi na vrijeme.
Kod promjena na koži dobro je držati se jednostavnog pravila: ako neka promjena na koži traje, raste, povremeno krvari ili jednostavno “ne izgleda kao prije”, pregled dermatologa najbolji je način da se procijeni radi li se o bezazlenoj promjeni ili nečemu što zahtijeva liječenje.

Zašto muškarci često ne primijete promjene na madežima?

Jedan od razloga zbog kojih se rak kože kod muškaraca češće otkriva u kasnijoj fazi jest činjenica da promjene na koži često prođu nezapaženo. To posebno vrijedi za područja poput leđa, vlasišta, stražnje strane vrata ili uški i ostalih mjesta koja je teško redovito samostalno pregledavati.

Kod melanoma se upravo leđa ubrajaju među najčešće lokalizacije kod muškaraca. Problem je što promjena može mjesecima izgledati “gotovo isto”, bez boli ili ozbiljnijih simptoma. Mnogi zato pregled odgađaju dok madež ne počne krvariti, rasti ili stvarati nelagodu.

Dodatni problem je što se rak kože ne mora uvijek razviti iz postojećeg madeža. Ponekad se potpuno nova promjena na koži postupno pojavi i dugo djeluje bezazleno, poput male ranice, crvene mrlje ili promjene koja se povremeno peruta. Upravo zato ljudi često pretpostave da se radi o iritaciji kože koja će proći sama od sebe.

Kod muškaraca se često vidi i manjak navike preventivnih pregleda. Dermatologu se najčešće odlazi tek kada promjena postane izražena ili estetski upadljiva. No kod raka kože vrijeme igra važnu ulogu. Rano otkrivanje značajno povećava uspješnost liječenja i smanjuje potrebu za opsežnijim zahvatima.

Zanimljivo je da promjene na koži kod muškaraca nerijetko prve primijete partnerice ili članovi obitelji. Upravo zato korisno je povremeno zamoliti članove obitelji da pregledaju područja koja sami ne možete dobro vidjeti, osobito leđa i vlasište.

Važno je zapamtiti i jednu vrlo jednostavnu stvar:
melanom u ranoj fazi često ne boli i ne stvara nikakve druge simptome.

Izostanak boli ne znači da je promjena bezopasna, zbog čega je dobro reagirati na vrijeme čak i kada madež ili promjena na koži ne stvaraju nikakve subjektivne tegobe.

Kako izgleda pregled madeža?

Mnogi odgađaju pregled madeža jer očekuju neugodan, dugotrajan ili kompliciran pregled, no u praksi je riječ o brzom i potpuno bezbolnom postupku koji može dati vrlo važne informacije o zdravlju kože.

Dermatološki pregled najčešće započinje razgovorom o promjenama koje je osoba primijetila. Dermatologe zanima raste li madež, mijenja li boju, povremeno krvari ili se pojavila nova promjena na koži. Važan je i podatak o ranijim opeklinama od sunca, boravku na otvorenom, obiteljskoj anamnezi melanoma te broju madeža.

Nakon toga slijedi pregled kože i madeža dermatoskopom, posebnim uređajem koji dermatologu omogućuje detaljan uvid u strukturu promjene koja golim okom često nije vidljiva. Ovaj pregled naziva se dermatoskopija i danas je standard u procjeni pigmentiranih i drugih sumnjivih promjena na koži.

Pregled madeža nije rezerviran samo za osobe koje imaju “puno madeža”. Dermatolog tijekom pregleda procjenjuje i druge promjene na koži koje mogu upućivati na bazocelularni ili planocelularni karcinom, osobito na područjima kronično izloženima suncu poput lica, vlasišta, uški i vrata.

Za većinu ljudi preporučuje se preventivni pregled kože i madeža jednom godišnje, dok osobe s povećanim rizikom, primjerice oni s velikim brojem madeža, pozitivnom obiteljskom anamnezom melanoma, ranijim rakom kože ili izraženim izlaganjem suncu, mogu zahtijevati i češće kontrole prema preporuci dermatologa. Naravno, ako se između redovitih pregleda primijeti nova ili promijenjena lezija, pregled nije potrebno odgađati do sljedeće kontrole.

Ako dermatolog procijeni da promjenu treba dodatno pratiti, moguće je preporučiti kontrolni pregled nakon određenog vremena ili digitalno praćenje madeža fotografijama. Kod sumnjivih promjena preporučuje se kirurško uklanjanje i patohistološka analiza kako bi se točno utvrdilo o kakvoj se promjeni radi.

Važno je naglasiti da većina pregledanih madeža nije opasna. Dermatološki pregled često završava samo preporukom redovitog praćenja kože i preventivnih kontrola. S druge strane, kada se sumnjiva promjena otkrije rano, mogućnosti liječenja i izlječenja značajno su bolje.

Što možete napraviti danas za manji rizik?

Dobra vijest je da se velik dio rizika za razvoj raka kože može smanjiti jednostavnim navikama i redovitim praćenjem kože. Cilj nije izbjegavati sunce pod svaku cijenu, nego na vrijeme prepoznati promjene i smanjiti pretjerano UV izlaganje tijekom života.

Jedna od najvažnijih navika je redoviti samopregled kože. Dovoljno je jednom mjesečno odvojiti nekoliko minuta i obratiti pozornost na nove ili promijenjene madeže i druge lezije na koži. Posebno je važno pregledati područja koja muškarci često zanemaruju:

• leđa,
• vlasište,
• vrat i uške,
• prsa i trup,
• stopala i područje između prstiju,
• nokte.

Kod pregleda vrijedi pratiti jednostavno pravilo: tražite promjene koje rastu, mijenjaju boju ili oblik, povremeno krvare, stvaraju krasticu ili izgledaju drugačije od ostalih madeža. Ako nešto djeluje “novo” ili neobično, pregled dermatologa najbolji je sljedeći korak.

Korisno je i povremeno fotografirati madeže ili promjene koje želite pratiti, osobito na područjima koja teško vidite sami. Upravo usporedba fotografija kroz vrijeme često olakša primijetiti promjene koje bi inače prošle nezapaženo.

Osim praćenja kože, važnu ulogu ima zaštita od UV zračenja:

• korištenje SPF-a tijekom cijele godine, ne samo na plaži
• izbjegavanje jakog sunca u sredini dana
• nošenje kapa, sunčanih naočala i zaštitne odjeće
• izbjegavanje solarija
• dodatna zaštita tijekom sporta i aktivnosti na otvorenom.

Oštećenja kože nastaju postupno i nakupljaju se godinama. Zato nikad nije “prekasno” početi s boljom zaštitom kože i preventivnim pregledima.

Na kraju, možda najvažnije: nemojte čekati da promjena postane bolna ili izrazito velika. Kod raka kože upravo rano prepoznavanje često čini najveću razliku.

Zaključak

Rak kože ne razvija se samo kod osoba koje se intenzivno sunčaju ili imaju velik broj madeža. Promjene na koži mogu se pojaviti kod svakoga, a muškarci statistički češće dolaze na pregled tek kada promjena postane izraženija ili uznapredovala. Upravo zato prevencija i redoviti pregledi imaju toliko važnu ulogu.

Dobra je vijest da se melanom, ali i bazocelularni i planocelularni karcinom kože, u velikom broju slučajeva mogu uspješno liječiti ako se otkriju na vrijeme. Zato vrijedi obratiti pozornost na nove ili promijenjene madeže, ranice koje ne zacjeljuju i promjene koje jednostavno “ne izgledaju kao prije”.

Pregled madeža brz je, bezbolan i često dovoljan da otkloni sumnju ili omogući pravovremeno liječenje kada je ono najuspješnije. A upravo nekoliko minuta pregleda ponekad može napraviti veliku razliku za dugoročno zdravlje kože.