Dermatološki pregled

Dermatološki pregled je pregled kože i kožnih adneksa, sluznica i vlasišta koje izvodi liječnik specijalist dermatologije.

U kožne adnekse ubrajamo sve dodatne strukture koje se nalaze ili rastu iz kože, a u njih se ubrajaju nokti, dlake, žlijezde lojnice i žlijezde znojnice.

Sveobuhvatni pregled svih kožnih struktura važan je jer neke bolesti mogu zahvatiti i ove dijelove kože, a ponekad i biti ključ do uspješne dijagnoze.

Dermatološki pregled potreban je kod pojave bilo kakve promjene na koži, sluznici ili vlasištu. Na koži se mogu javiti razni oblici osipa, a najčešće su to:

• eritematozni osipi, karakterizirani crvenilom,
• skvamozne kožne promjene, obilježene suhoćom i ljuskanjem kože,
• eritematozno-skvamozne promjene, čije je obilježje crvenilo praćeno ljuskanjem,
• vaskulitične promjene, prepoznatljive po postojanju popucalih krvnih žilica i kapilara u koži,
• i mnogi drugi, koji mogu poprimiti razne oblike, poput mjehurića (vezikula) ili mjehura (bula).

Osim osipa, pregled dermatologa potreban je i pri pojavi hiper– ili hipopigmentacijskih promjena na koži. Najčešće pigmentne promjene mogu nastati kod gljivičnih infekcija kože, poput pytiriasis versicolor, ili kod bolesti kože koje su autoimuno uvjetovane (primjerice, vitiligo).

Razne druge pigmentne promjene, poput melazmi i efelida (pjegica) mogu narušavati estetiku kože i zahtijevati dermatološki pregled radi njihovog laserskog uklanjanja. Slični estetski problem mogu uzrokovati i hemangiomi ili teleangiektazije.

U hiperpigmentacijske promjene ubrajamo i madeže, koji ponekad mogu biti i bez pigmenta ili imati plavičasti pigment.

Madeže je potrebno redovito kontrolirati, idealno jednom godišnje, radi pravovremenog uočavanja novonastalih pigmentnih promjena koje mogu upućivati na melanom.

U dječjoj dobi, jedan od najčešćih razloga konzultiranja dermatologa je atopijski dermatitis, koji može biti prisutan i u odrasloj dobi, premda je u ovoj dobi češći i značajniji kontaktni dermatitis.

U adolescentnoj dobi, indikacija za dermatološki pregled u akne, ali i drugi poremećaji kože, poput hiperprodukcije sebuma (loja) ili hirzutizam.

Ovi se poremećaji češće javljaju u adolescentica i mlađih ženskih osoba, često u sklopu sindroma policističnih jajnika i hormonskog disbalansa.

Među muškarcima i ženama srednje životne dobi, ali i u periodu babinja, indikaciju za pregled dermatologa predstavlja i gubitak kose. Pojačani gubitak kose može se javiti u formi alopecije, koja može biti lokalizirana ili totalna ili u obliku prolaznog ispadanja kose koji nazivamo telogeni efluvij.

U starijoj životnoj dobi, seboroične i aktiničke keratoze te suhoća kože predstavljaju najčešće razloge posjeta dermatologu.

Pregled dermatologa potreban je kod svake suspektne kožne promjene kojoj ne možemo jasno utvrditi uzrok, a zadaća je dermatologa da dermatološkim i dermatoskopskim pregledom postavi dijagnozu i indicira daljnju obradu i liječenje.

Kao i svaki drugi pregled, dermatološki pregled započinje razgovorom s pacijentom. Cilj je razgovora prikupiti što više informacija o problematici i tegobama kože s kojom je pacijent došao. Anamnezom dermatolog nastoji dobiti odgovore na neka od pitanja:

• kada su se kožne promjene pojavile?
• na kojem mjestu su se inicijalno pojavile i jeste li primijetili njihovo širene?
• postoji li neki okidač (trigger) za nastanak kožnih promjena i što je prethodilo njihovom pojavljivanju?
• jesu li kožne promjene praćene nekim drugim simptomima, poput peckanja, svrbeža ili općih simptoma?
• jesu li kožne promjene mijenjale svoj izgled tijekom vremena?

Neke od ovih informacija su dermatologu ključne za postavljanje ispravne dijagnoze i određivanje načina liječenja.

Nakon uzimanja anamneze, slijedi pregled. Pri prvom dermatološkom pregledu (a kasnije ako je potrebno) pacijent bi trebao biti u donjem rublju kako bi se pregledala cijela koža.

Tijekom pregleda dermatolog će detaljno opisati kožne promjene, njihov izgled, oblik i veličinu te položaj na tijelu.

Osim kože, potreban je i pregled noktiju i vlasišta, ali i vidljivih sluznica (sluznice usne šupljine i anogenitalne sluznice) jer se neke bolesti, primjerice psorijaza ili lichen planus, mogu pojaviti i na genitalnom području.

Nakon prvog, temeljitog pregleda kože, na kontrolnim pregledima dermatologa nije potrebno pregledavati iznova cijelu kožu, osim ako priroda bolesti to ne zahtijeva.

Pri pregledu se dermatolog koristi i dermatoskopom, instrumentom koji ima funkciju povećala, a služi za detaljniji pregled sumnjivih kožnih promjena, kako pigmentiranih, tako i nepigmentiranih.

Tko obavlja dermatološki pregled?

Dermatološki pregled u Poliklinici Qleo obavljaju dermatolozi s višegodišnjim iskustvom. Okupili smo tim vrsnih dermatologa koji imaju iskustva i specijalizirani su u liječenju raznih problematika kože, a također posjeduju stručnost i znanja u domeni estetske medicine.

Što nakon pregleda?

Na temelju informacija koje je dobio od pacijenta te kliničkog nalaza na koži, dermatolog postavlja dijagnozu ili sumnju na neku dijagnozu.

Ako se samim razgovorom i kliničkim pregledom ne može sa sigurnošću postaviti dijagnoza, potrebna je daljna dijagnostička obrada.

Jedan od najčešćih dijagnostičkih postupaka u dermatologiji je biopsija kože ili sluznice. Riječ je o postupku kojim se uzima mali uzorak kože ili sluznice koji se mikroskopski pregledava s ciljem postavljanja ispravne dijagnoze.

Postupak je praktičan jer se njime na jednostavan, brz i učinkovit način može doći do točne dijagnoze, a istovremeno nosi mali rizik.

U slučaju sumnje na infektivnu bolest, dermatolog može indicirati uzimanje mikrobiološkog uzorka, najčešće brisa ili strugotine kože (kod sumnje na svrab).

Ako postoji sumnja na alergijsku reakciju ili kontaktni dermatitis, dermatolog će savjetovati alergološko testiranje nekim od alergoloških testova, što ovisi o tipu alergijske reakcije.

Trebam li kontrolni pregled?

Kontrolni dermatološki pregled i potrebu za istim utvrdit će dermatolog nakon postavljanja dijagnoze. Svrha je kontrolnog pregleda utvrditi učinkovitost terapije i odgovor kože na terapiju radi procjene učinkovitosti liječenja.

Dermatološki pregled ne zahtijeva nikakvu pripremu. Kao i prije svakog pregleda, savjetuje se učiniti osnovnu higijenu. Prije dermatološkog pregleda savjetuje se izbjegavati nanošenje kozmetičkih preparata na kožu.

U slučaju dermatoskopije, preporučljivo je na tijelo staviti hidratizirajuće ulje kako bi se smanjila suhoća kože i time postigla bolji pregled madeža dermatoskopom.

Na pregled treba doći bez šminke jer šminka prekriva stvarno stanje i problematiku kože.

Bilo da patite od akni, rozaceje, seboreje ili neke otprije poznate kožne bolesti, ili su se na vašoj koži pojavile promjene kojima ne znate uzrok, predstavljaju vam estetski problem ili narušavaju kvalitetu života, dermatološki pregled riješit će vaše nedoumice.

Osim u dijagnostici kožnih bolesti, naši dermatolozi su educirani i o estetici i kozmetologiji pa dermatološki pregled i konzultacije nisu rezervirane samo za osobe koje imaju kožne bolesti, već i u svrhu savjetovanja o rutini njege kože i rješavanja odgovarajuće estetsko-kozmetičke problematike kože.

Iznimku od ovog pravila čini dermatoskopski pregled madeža, koji je preporučljivo izvoditi jednom godišnje, a najbolje nakon ljetnih mjeseci.

Osim standardne dermatoskopije, u Poliklinici Qleo sretni smo i ponosni što pacijentima možemo ponuditi i digitalnu dermatoskopiju s pomoću koje možemo precizno pratiti promjene na vašoj koži.

Primijetili ste osip nepoznatog uzroka na svojoj koži, muče vas akne, hipo- ili hiperpigmentacije ili ste primijetili sumnjivi madež? U tom vam je slučaju potreban dermatološki pregled!

Naši dermatolozi stoje vam na raspolaganju kako bismo zajedno pomogli očuvanju zdravlja vaše kože. Naručite se sada na pregled!

Cijenu dermatološkog pregleda i načine plaćanja saznajte u našem cjeniku.