Biopsija kože je jednostavan, brzi i siguran način za postavljanje točne dijagnoze različitih kožnih bolesti i promjena. U Poliklinici Qleo našim pacijentima želimo osigurati svu potrebnu medicinsku skrb i njegu na jednom mjestu, zbog čega od sada našim pacijentima u sklopu dermatološkog pregleda i konzultacija nudimo i mogućnost biopsije kožnih promjena!
Biopsija kože jest prije svega dijagnostički, ali i terapijski postupak kojem je glavni cilj postaviti točnu dijagnozu kožne bolesti, a izvodi se u lokalnoj anesteziji. Postupak je jednostavan, brz i praktički bez komplikacija.
Biopsija kože je postupak kojim se uzima uzorak tkiva kože različite veličine i dubine, a koji se potom priprema i boji posebnim bojama te se pregledava mikroskopski od patologa kako bi se odredila vrsta stanica i drugih elemenata u tkivu kože te postavila ispravna dijagnoza.
Nakon postavljanja dijagnoze, na temelju nalaza biopsije, liječnik dermatolog savjetuje daljnju obradu i/ili plan liječenja kožne bolesti.
Postoji nekoliko vrsta biopsije kože koji se izvode, a odabir tipa ovisi o veličini kožne promjene, njezinoj lokalizaciji na koži, ali i o samom tipu kožne promjene. Razlikujemo:
Punkcijska biopsija kože izvodi se kod kožnih promjena kod kojih postoji sumnja ili koje imaju tendenciju zahvatiti čitavu debljinu kože.U takvoj se biopsiji koristi mali okrugli instrument koji se okomito postavlja na kožu i kojim uzimamo uzorak oblika cilindra. Taj uzorak sadrži sve slojeve kože – epidermis, dermis i subkutano tkivo.
Ekscizijskom biopsijom kože uklanjamo promjenu u cijelosti. Takva je biopsija izbor kod manjih promjena koje se mogu ukloniti u cijelosti bez da se stvori preveliki defekt tkiva kože.
Incizijska biopsija se koristi u slučaju većih promjena, kada ih ne možemo ukloniti u cijelosti pa uzimamo samo njihov rubni dio. Kod ovog tipa biopsije često se uzima i dio zdrave kože, kako bi se mogla napraviti optimalna usporedba zdravog i bolesnog dijela kože.
Shave biopsija koristi se kod površinskih promjena, poput aktiničkih keratoza. U ovom obliku biopsije kože uzima se površinski sloj (epidermis i dio dermisa). Slikovito govoreći, ‘obrijemo’ površinu kože. Kod ove biopsije zbog površinskog pristupa nisu potrebni šavovi.
Kiretaža je poseban tip biopsije kože koji se izvodi s pomoću kirete – malog instrumenta sličnog žlici kojom se koža struže i tako uklanja promjena za analizu.
Tip biopsije određuje dermatolog nakon pregleda i konzultacije s vama. U slučaju sumnjivih madeža težimo izvođenju ekscizijske biopsije jer je ona ujedno i terapijska, budući da se njome uklanja cijeli madež, odnosno suspektni melanom.
Biopsija kože je zahvat čiju indikaciju postavlja liječnik dermatolog nakon dermatološkog pregleda. Biopsija kože nije uvijek potrebna, jer se velika većina kožnih promjena i bolesti može uspješno dijagnosticirati samim kliničkim pregledom.
Ponekad su kožne promjene nejasnog izgleda, netipične lokalizacije na koži ili liječnik ne može sa sigurnošću odrediti o kojoj kožnoj bolesti je riječ. U takvim situacijama potrebna je biopsija kože.
Postupak biopsije kože je praktičan jer daje konačan odgovor i rješava nedoumice vezane uz dijagnozu. Osim toga, biopsija je ponekad i terapijski postupak jer njome uklanjamo kožnu promjenu u cijelosti.
Biopsija kože najčešće je indicirana u slučaju:
Biopsija kože izvodi se u lokalnoj anesteziji. Prije samog zahvata koža se priprema i dezinficira, a nakon dezinfekcije i čišćenja primjenjuje se anestetik. Anestetik se daje ubodima u površinski dio kože, a njegova primjena može biti neugodna.
Nakon primjene anestezije ne biste smjeli osjećati bol, no lokalni anestetik ne otklanja osjet dodira zbog čega možete osjetiti dodir i pritisak na mjestu rezanja.
Nakon uzimanja uzorka, ovisno o vrsti biopsije i veličini uzetog uzorka mogu se postaviti šavovi. Nakon postavljanja šavova, rana se čisti, na nju se postavlja sterilna gaza, a potom i zavoj.
Ne. Postupak biopsije kože je izuzetno brz. Zahvat traje svega 20-ak minuta, a nakon zahvata možete se bezbrižno vratiti svakodnevnim aktivnostima.
Nakon popuštanja anestetika, može se javiti blagi osjećaj nelagode i peckanja na mjestu incizije, a radi smanjenja bolova može se popiti analgetik.
Biopsija kože nije pretraga kod koje odmah dobijemo rezultat, već je potrebno obraditi uzorak kože, analizirati ga kroz mikroskop, a potom dati i završno mišljenje te dijagnozu.
Rezultati biopsije kože gotovi su kroz nekoliko dana, do najviše 10ak dana (ako su u pitanju uzorci kože koji zahtijevaju detaljniju ili dodatnu dijagnostiku).
Detaljne upute o zahvatu dat će vam dermatolog na pregledu prije biopsije. Načelno za biopsiju nisu potrebne nikakve pripreme.
Ako se bioptira dio kože koji je dlakav, pacijent se može kod kuće obrijati samostalno ili se priprema kože za biopsiju može učiniti netom prije same biopsije, kada je čini medicinska sestra ili tehničar.
Savjetuje se izbjegavati nanošenje kožnih preparata, kao i prekid konzumacije alkohola 24 sata prije same biopsije zbog smanjenja rizika od krvarenja. U slučaju da trošite lijekove protiv zgrušavanja, dobit ćete posebne upute o njihovoj primjeni netom prije i poslije zahvata.
Nakon postupka potrebno je obratiti pozornost na njegu rane, odnosno redovito previjanje. U slučaju incizijske biopsije ili biopsije veće površine kože se postavljaju šavovi. Ako se postave resorptivni šavovi, nije potrebno njihovo vađenje, već se šavovi razgrađuju sami paralelno s cijeljenjem kože.
U slučaju da se izvodila incizijska biopsija i da su se postavili neresorptivni šavovi, potrebno je njihovo skidanje nakon određenog perioda. Period skidanja šavova ovisi o mjestu tijela gdje se uzimao uzorak.
Načelno se šavovi područja lica skidaju ranije, dok se na području veće tenzije, primjerice kože leđa, šavovi skidaju nešto kasnije, a u prosjeku 7 do 10 dana nakon zahvata.
Nakon zahvata je potrebno mjesto incizije održavati suhim i izbjegavati pretjerano vlaženje kože tog dijela tijela. Potrebno je svakodnevno previjati ranu i čistiti je.
Na mjesto biopsije kože uobičajeno se postavlja sterilna gaza i zavoj. Gazu i zavoj treba ostaviti na rani prvih 24 sata, a potom treba učiniti previjanje rane.
Prvo previjanje radi liječnik na kontrolnom pregledu. U slučaju manjih biopsija kože može se postaviti i flaster te pacijent može previjanje učiniti sam.
Biopsija kože je minimalno invazivan zahvat i nosi minimalne rizike za komplikacije. Najčešće komplikacije su:
Krvarenje na mjestu uzimanja biopsije je rijetkost, a tipično se javlja ako se uzimaju veći uzorci tkiva ili ako osoba troši lijekove protiv zgrušavanja. Ako trošite neke lijekove koji utječu na zgrušavanja, prije biopsije kože dobit ćete upute o njihovoj primjeni.
Dehiscijencija, odnosno otvaranje rane je izuzetno rijetko nakon biopsije kože jer su najčešće u pitanju manje rane koje nisu sklone pucanju i otvaranju. Ako do toga i dođe, potrebno je javiti se dermatologu. Najčešće se problem rješava postavljanjem stabilizacijskog šava.
Bakterijska infekcija također se javlja u malom broju slučajeva, a rizik se smanjuje pravilnom njegom rane. Infekcija se prepoznaje crvenilom, oteklinom, boli i gnojnom sekrecijom iz rane. Liječi se lokalnim ili sistemskim antibiotikom.
Sporo cijeljenje obično se pojavljuje na područjima koja su izložena tenziji i napetosti (primjerice, mjesta fleksije, poput koljena ili lakta).
Nakon što se učini biopsija kože, dermatolog će skladištiti prikupljeni materijal kože, a on se potom šalje na patohistološku analizu.
Patohistološka analiza je postupak kojim specijalist patolog pregledati uzeto tkivo pod mikroskopom te postavlja dijagnozu kožne bolesti.
Patolog u nalazu daje detaljan opis uzorka kože i kao završno mišljenje daje dijagnozu kožne bolesti. Ovisno o dijagnozi, dermatolog će odrediti način liječenja, propisati terapiju i dati vam daljnje upute o liječenju kožne bolesti koja vam je dijagnosticirana.
Nakon biopsije i analiza uzorka slijedi kontrolni dermatološki pregled na kojem će vam naši dermatolozi objasniti dijagnozu i dati upute o daljnjem postupanju i liječenju.
Ponekad je samom biopsijom postupak liječenja završen (primjerice, uklanjanje seboroične keratoze), a u nekim je situacijama biopsija tek prvi korak, nakon čega slijedi liječenje i praćenje stanja.
Imate li sumnjivu kožnu promjenu koju ste primijetili sami ili ju je primijetio netko iz vaše okoline? Naručite se na pregled i dogovorite biopsiju kože kod naših stručnjaka dermatologa.
Biopsija kože je terapijsko-dijagnostički postupak kojim se uzima uzorak kožne promjene za mikroskopsku analizu, s ciljem postavljanja točne dijagnoze kožne bolesti.
Tip biopsije ovisi o vrsti i veličini kožne promjene. Najčešća je, ipak, ekscizijska biopsija koja nam omogućuje i da uklonim kožnu promjenu u cijelosti, zbog čega nema samo dijagnostički, već i terapijski učinak (uklanjanjem kožne promjene najčešće je ujedno i završeno njezino liječenje).
Najčešće ne. Male biopsije su rutinski, ambulantni zahvati koji se izvode u lokalnoj anesteziji. Nakon zahvata možete se vratiti svojim normalnim aktivnostima, uključujući posao, fakultet i drugo. Savjetuje se izbjegavati one aktivnosti u kojima bi moglo doći do oštećenja šavova, primjerice teža fizička ili sportska aktivnost.
Rezultate biopsije i upute za daljnje postupanje dobit ćete od naših dermatologa u sklopu kontrolnog dermatološkog pregleda.
Ispunite kontakt obrazac kako biste brzo i jednostavno dogovorili termin. Naš tim stručnjaka rado će odgovoriti na sva vaša pitanja.