Osim dermatološkog pregleda, radi točnog postavljanja dijagnoze i liječenja kožnih bolesti ponekad su potrebni dodatni dijagnostički postupci. U Poliklinici Qleo težimo cjelovitom pristupu pa u sklopu dermatoloških usluga nudimo i dodatne dijagnostičke postupke, poput biopsije i dermatoskopije.
Dijagnostika kožnih bolesti uključuje nekoliko postupaka koji se izvode s ciljem točnog postavljanja dijagnoze. Osnovna karakteristika svih dermatoloških postupaka je njihova jednostavnost i brzina, što ih čini posebno praktičnim jer našim pacijentima možemo pružiti sve na jednom mjestu. U dermatologiji se koristi nekoliko dijagnostičkih postupaka, a to su:
Uz spomenute, osnovni dio svake dermatološke obrade je dermatološki pregled, koji se upotpunjuje spomenutim dijagnostičkim metodama. Ponekad je sam pregled dovoljan za postavljanje dijagnoze, a kada to nije slučaj, dermatolog će savjetovati daljnje dijagnostičke postupke ovisno o problematici kože.
Svatko od nas se barem jednom u životu susreo s nekim problemom vezanim uz kožu. Kožna problematika uvelike ovisi i razlikuje se ovisno o životnoj dobi klijenta.
U dječjoj dobi najčešće se susreće problem suhe kože, atopijskog dermatitisa, a kod najmlađe djece i pelenskog dermatitisa te urtikarijskih osipa.
Urtikarijski osipi mogu biti uzrokovani nutritivnim, inhalacijskim ili kontaktnim alergenom, a ponekad se mogu pojaviti i kao nespecifična popratna pojava kod virusne bolesti.
U starije djece česte kožne promjene obuhvaćaju impetigo (‘slatke kraste’) ili gljivične infekcije, ali i česte osipe u sklopu zaraznih bolesti, uključujući vodene kozice, petu ili šestu bolest.
U periodu puberteta najčešći problemi vezani uz kožu proizlaze iz hormonskog disbalansa, a uključuju tipično pojavu akni, masne kože i pojačane dlakavosti kod djevojaka.
Jednostavnije oblike akni možemo učinkovito liječiti topikalnim preparatima, dok teži oblici akni zahtijevaju sistemsku terapiju, u kombinaciji s kozmetičkim postupcima, poput čišćenja lica.
U svakodnevnom radu s osobama zrele dobi, često se susrećemo sa suhoćom kože, kontaktnim dermatitisom, rozacejom, ali i autoimunim bolestima kože, poput psorijaze ili rjeđih dermatoza, poput lichen planusa, sklerodermije i slično.
U žena koje boluju od sindroma policističnih jajnika, u ovoj dobi se također mogu javiti akne, i druge prateće promjene vezane uz hormonski disbalans.
Gubitak kose također je učestali i opterećujući dermatološki problem koji se može pojaviti u oba spola, neovisno o godinama, premda se češće pojavljuje u odrasloj, nego u dječjoj dobi.
Osim ‘klasičnog’ gubitka kose, posebno se izdvajaju i alopecije koje predstavljaju veliki skup bolesti karakterizirane trajnim gubitkom kose, a mogu biti primarne ili sekundarne, odnosno ožiljne ili neožiljne. Liječenje alopecija je složeno, a često i otežano.
Starenje, izlaganje suncu i hormonske promjene mogu doprinijeti razvoju pigmentacijskih poremećaja kože, u vidu melazmi ili efelida (pjegica) te drugih hiperpigmentacijskih promjena koji su čest razlog za posjet dermatologu, posebice kada su prisutne na licu, dekolteu, vratu i rukama.
Suprotno od hiperpigmentacija, kod nekih osoba susrećemo hipopigmentacijske kožne promjene, od kojih je najpoznatija bolest kože vitiligo.
U svim dobnim skupinama često se susreću i virusne bradavice ili dobroćudne kožne promjene, poput fibroma ili hemangioma, a koji se mogu liječiti laserskim ili radiofrekventnim uklanjanjem.
Prvi i osnovni korak u dijagnosticiranju problema s kožom je razgovor s pacijentom, odnosno uzimanje anamneze.
Kroz uzimanje anamneze, naši dermatolozi upoznaju vas, vaše navike, vašu rutinu njege kože, kao i određene probleme s kožom koji vas muče.
Razgovor s pacijentom mora biti što detaljniji, kako bi se odredili svi potencijalni čimbenici zaslužni za aktualnu kožnu problematiku.
Kroz razgovor dermatolog nastoji dobiti informacije o nekoliko ključnih stavki vezanih za kožnu promjenu koja vas muči, a to su:
Nakon detaljnog razgovora, slijedi dermatološki pregled kojim se detaljno pregledavaju koža, vlasište i nokti te sluznice koje su lako dostupne pregledu okom.
Nakon pregleda dermatolog postavlja radnu dijagnozu i preporučuje odgovarajuće dijagnostičke i terapijske postupke.
Ponekad daljnja dijagnostika nije potrebna jer se na temelju anamneze i pregleda može postaviti točna dijagnoza. U tom se slučaju odmah može započeti i s ciljanim liječenjem.
Dermatoskopija je nezamjenjivi dijagnostički postupak u dermatologiji. Radi se o dijagnostičkom postupku kojim se uz pomoć dermatoskopa pobliže i s uvećanjem mogu pregledati promjene na koži.
Osim klasične dermatoskopije, danas postoji i digitalna dermatoskopija, posebno pogodna za osobe s velikim brojem madeža, koje imaju visoki rizik za razvoj melanoma i koje su izuzetno svijetle puti.
Dermatoskopija se ne koristi samo za pregled madeža i pigmentiranih promjena, već se može koristiti i za pregledavanje drugih kožnih promjena, poput aktiničkih keratoza, bazocelularnih i planocelularnih karcinoma koji mogu biti pigmentirani, a golim se okom teško mogu razlikovati.
Biopsija je dijagnostičko-terapijski postupak kojim se uzima komadić tkiva kože ili sluznice s ciljem mikroskopske analize. Postoji više tehnika prikupljanja uzorka za biopsiju, no neovisno o načinu uzorkovanja, postupak je isti.
Biopsija se izvodi u lokalnoj anesteziji zbog čega je bezbolna, a postupak traje kratko. Uzorak se može uzimati skalpelom ili kohleom, a ovisno o veličini uzetog uzorka, nakon biopsije ponekad su potrebni šavovi.
Biopsija je korisna u situacijama kada su kožne promjene nejasnog izgleda ili ako postoji sumnja u uzrok bolesti na temelju samog pregleda kože.
U slučaju sumnjivih madeža ili melanoma, ili drugih kožnih izraslina biopsija je ujedno i terapijska metoda jer se uzimanjem uzorka sumnjiva kožna promjena može ukloniti u cijelosti.
Kada je potrebna biopsija?
Biopsija ima relativno mali broj indikacija, no one su poprilično jasne. Biopsiju je potrebno napraviti kada:
Brisevi kože i sluznica koriste se kada postoji sumnja na infektivnu bolest kože. Razne bakterijske infekcije kože, virusne infekcije poput herpes zostera ili herpes simplex infekcije, uzrokuju kožne promjene koje su pogodne za uzimanje mikrobioloških briseva.
Brisevi se uzimaju pomoću štapića, a postupak je brz i bezbolan. Dokazivanje uzročnika kožne bolesti nije uvijek potrebno, jer se većina kožnih bolesti infektivnog uzroka može dijagnosticirati samim pregledom kože, ali u nekim situacijama promjene kože ne mogu se jasno dijagnosticirati pa je potrebno uzeti i mikrobiološki uzorak.
Alergološko testiranje potrebno je u osoba koje imaju alergijske bolesti koje se mogu manifestirati na koži u obliku dermatitisa praćenog crvenilom, svrbežom i peckanjem, ali i u drugim organskim sustavima, najčešće u obliku alergijske astme.
U svrhu alergološkog testiranja koriste se prick test, patch test, intradermalni test te atopijski patch test. Vrsta testiranja ovisi o obliku alergije koju pacijent ima.
Svi alergološki testovi se izvode minimalno invazivno, uglavnom tako da se lancetom ili iglom pod površinu ili nešto dublje u kožu unosi suspektni alergen, a uz njega pozitivna i negativna kontrola.
Pozitivna kontrola je uvijek histamin koji u koži nakon ubrizgavanja dovodi do pojave urtike. Negativna kontrola je mala količina fiziološke otopine koja se nanosi pod kožu i koja u koži ne stvara reakciju.
Kome se savjetuje alergološko testiranje?
Alergološko testiranje savjetuje se i potrebno je kod osoba koje imaju simptome alergije ili neke bolesti i stanja koje se povezuju s većom sklonosti alergijama. Tipično se testiranje provodi u:
Potrebu i određivanje daljnje dermatološke dijagnostike koja je potrebna u obradi kožne bolesti odabire dermatolog nakon dermatološkog pregleda i razgovora s pacijentom i u dogovoru s njim.
Većina dermatoloških dijagnostičkih postupaka ne zahtijeva posebnu pripremu, no detaljne upute o pojedinim dijagnostičkim pretragama ćete dobiti netom od naših dermatologa.
Liječenje kožnih problema ovisi o vrsti problematike, a uobičajeno obuhvaća razne kozmetičke tretmane, topikalnu (površinsku, odnosno lokalnu) terapiju, a rijetko zahtijeva i sistemsku terapiju lijekovima.
Lokalna terapija najčešće obuhvaća liječenje kremama, mastima ili emolijensima koji u sebi sadrže aktivne sastojke koji su dokazano učinkoviti za liječenje neke problematike. Lokalni preparati uglavnom sadrže:
Osim lokalne terapije, razni kozmetički i dermatološki tretmani mogu pomoći u boljoj kontroli i liječenju kožnih bolesti.
Korištenje kemijskih pilinga i čišćenja lica pomaže u boljoj kontroli akni, u kombinaciji s lokalnom i sistemskom terapijom. U slučaju težih akni, savjetuje se i izvođenje laserskih tretmana koji dokazano djeluju u smanjenju akni i kontroli bolesti.
LED terapija, također je jedan od korisnih tretmana u liječenju raznih kožnih bolesti, uključujući akne, rozaceju i psorijazu. LED svjetlost ima protuupalni i umirujući učinak na kožu stoga je idealan tretman koji se sigurno može kombinirati s ostalim tretmanima.
neizostavni su tretmani za brzo, učinkovito i sigurno uklanjanje dobroćudnih promjena kože, uključujući virusne bradavice, fibrome ili vaskularne kožne promjene.
Laser je odličan i učinkovit alat i u liječenju hiperpigmentacijskih kožnih promjena jer potiče ujednačavanje tona kože, ali i njezine teksture, vraćajući joj stari sjaj i tonus.
U pojedinim slučajevima lokalni pripravci i tretmani nisu dostatni za postizanje učinkovitih rezultata, pa u tom slučaju treba razmotriti sistemske oblike liječenja. To je najčešće potrebno kod težih oblika akni, ili u slučaju težih oblika gljivičnih infekcija i nekih autoimunih bolesti koje zahvaćaju kožu.
Savjetuje se učiniti dermatoskopski pregled jednom godišnje, najčešće nakon ljeta, odnosno tijekom hladnijeg dijela godine. Kraći vremenski intervali između dvaju pregleda potrebni su ako se uoči neka sumnjiva kožna promjena koja zahtijeva češće i intenzivnije praćenje.
Biopsija je u potpunosti siguran zahvat koji se izvodi u ambulantnim uvjetima, u lokalnoj anesteziji. Postupak je bezbolan, a odmah nakon zahvata pacijent može ići kući i vratiti se svojim svakodnevnim aktivnostima.
Nažalost, za biopsiju ne postoji zamjenski postupak i ona je ponekad ključan dijagnostički postupak kako bismo došli do točne dijagnoze.
Ako uzimate lijekove za alergiju ili druge lijekove koji utječu na imunološki odgovor, potrebno je odgoditi alergološko testiranje ili u kratkom intervalu prekinuti uzimanje terapije. Prekid terapije ovisi o vrsti lijeka, a točne upute dobit ćete od naših liječnika.
Kozmetički i dermatološki tretmani nisu uvijek nužni i neophodni u liječenju kožnih bolesti, ali su učinkoviti i omogućuju nam bolje ishode liječenja, a ponekad i bolju kontrolu kožne bolesti (smanjenje kožnih promjena, manje izražene prateće simptome). Zbog toga su oni prije svega odabir pacijenta, u dogovoru i uz preporuku naših dermatologa.
Imate li sumnjive promjene na koži, madeže koje niste dugo pregledali, alergijske reakcije u vidu atopijskog dermatitisa ili kontaktnog dermatitisa? Ako je odgovor da, potreban vam je dermatološki pregled i daljnja dermatološka obrada.
U Poliklinici Qleo rade visokoeducirani i stručni dermatolozi s višegodišnjim iskustvom u pojedinim dijagnostičkim metodama, stoga dogovorite svoj termin i priuštite svojoj koži najbolju skrb! Cjenik usluga dostupan je ovdje.
Ispunite kontakt obrazac kako biste brzo i jednostavno dogovorili termin. Naš tim stručnjaka rado će odgovoriti na sva vaša pitanja.